Instalacije u morskom akvariju

Loše planiran cjevovod može uzrokovati prelijevanje, buku, nestabilan protok pa čak i poplave. Ako je, međutim, dobro osmišljen, radi neprimjetno, tiho i pouzdano dugi niz godina.

Općenito o cjevovodu u morskom akvariju
Cjevovod povezuje glavni akvarij sa sumpom te usmjerava protok vode kroz opremu kao što su skimmer, reaktori, UV uređaji i grijači. Obično ga čine sljedeći elementi:

• preljevi odnosno odvodi iz akvarija
• povratna linija iz pumpe u akvarij
• PVC cijevi (tvrde ili fleksibilne)
• prolazi kroz staklo (bulkhead)
• ventili i nepovratni ventili
• koljena, spojnice, redukcije
• spojnice s mogućnošću rastavljanja
• mogući dodatni priključci za reaktore

Zadatak akvarijskog cjevovoda je osigurati stabilan, tih i siguran protok vode između akvarija i sumpa. Važno je razumjeti razlike između gravitacijskog protoka (odvod) i tlačnog protoka (povratna linija). Svaka od ovih linija zahtijeva drugačije planiranje, dimenzioniranje i izbor materijala.

Pravilna izvedba i dizajn cjevnog sustava

1. Planirajte protok
   Protok između akvarija i sumpa trebao bi iznositi približno 5–10 puta volumen akvarija na sat. Tako će, na primjer, sustav od 300 litara obično raditi s protokom između 1500 i 3000 l/h. Kod većih sumpova protok može biti nešto niži, dok je kod akvarija s snažnom opremom često viši. Ključno je da odvodna cijev uvijek ima veću propusnost od povratne pumpe, jer to osigurava sigurnost i sprječava mogućnost prelijevanja u slučaju manjih začepljenja ili smanjenog protoka.
2. Odaberite odgovarajući materijal
   U morskoj akvaristici za cjevovod se najčešće koristi PVC-U, jer je otporan na sol, izdržljiv i jednostavan za obradu. Standardni PVC-U je najčešći izbor, dok je debelostijeni PVC-U namijenjen većim presjecima ili opterećenjima. Fleksibilni PVC odličan je za smanjenje broja koljena te tiši i ravnomjerniji protok. Metalni ventili, fitinzi ili obujmice nikada se ne koriste u morskom sustavu, jer mogu korodirati i otpuštati štetne metale.
3. Ispravno ugradite prolaze kroz staklo
   Kod montaže prolaza kroz staklo gumena brtva uvijek mora biti na unutarnjoj strani akvarija. Navojni dio se nikada ne preteže – priteže se samo malo iznad ručnog zatezanja. Time se osigurava potpuno vodonepropustan spoj, bez rizika oštećenja brtve ili prekomjernog naprezanja stakla.
4. Uvijek planirajte mogućnost rastavljanja sustava
   Cjevovod mora biti dizajniran tako da se može jednostavno rastaviti bez rezanja cijevi. Zato su “holenderi” obavezni, postavljeni tik uz pumpu, prije i poslije ventila te na svim važnim promjenama smjera ili razdjelnicima. To omogućuje brzo čišćenje, uklanjanje pumpe, zamjenu opreme ili nadogradnju sustava bez velikih zahvata.
5. Izbjegavajte nagle promjene smjera
   Upotreba dvaju koljena od 45 stupnjeva umjesto jednog od 90 stupnjeva značajno poboljšava hidrauliku sustava. Takav raspored smanjuje gubitak protoka, sprječava turbulenciju u cijevi i znatno smanjuje mogućnost buke koju uzrokuje nagli udar vode pri oštroj promjeni smjera.
6. Ventile koristite promišljeno
   Ventili u cjevovodu imaju različite namjene, stoga je važno odabrati odgovarajuće. Kuglasti ventil prikladan je za brzo zatvaranje ili otvaranje vode, dok klizni ventil omogućuje precizno podešavanje protoka i idealan je za glavni odvod u herbie sustavu. Povratni ventili koriste se samo iznimno, jer mogu otkazati; ako se koriste, potrebno ih je redovito čistiti kako bi se izbjegao rizik povratnog sifona.
7. Prvo sastavite „na suvo”
   Prije lijepljenja nužno je napraviti tzv. “dry-fit” sastavljanje, pri čemu provjeravamo duljine, kutove, dostupnost i kontakt s opremom. Tek kada smo potpuno sigurni da je postavka ispravna i funkcionalna, označavamo položaje i zalijepljene dijelove konačno spajamo odgovarajućim PVC ljepilom.
8. Provjerite sigurnost sustava
   Cjevovodni sustav mora biti dizajniran tako da sump može primiti svu vodu koja se pri nestanku struje prelije iz akvarija. To je uvijek potrebno provjeriti stvarnim testom, a ne pretpostavkama. Sigurna količina slobodnog volumena u sumpu ključna je za izbjegavanje mogućih poplava.

Najčešće pogreške pri izvedbi cjevovoda

• premali promjer cijevi, što uzrokuje buku, turbulencije i nedostatan protok
• upotreba 90° koljena umjesto 45°
• premalo ventila i holendera – otežana demontaža
• nepravilno postavljeni prolazi kroz staklo
• upotreba cijevi od neodgovarajućih materijala (guma, metal, silikonske cijevi koje otvrdnu)
• predugi vodoravni dijelovi odvoda – zrak se zadržava u liniji
• neuzimanje u obzir pada protoka zbog visine i koljena
• predimenzionirana ili poddimenzionirana povratna pumpa
• nedostatno testiranje prije punjenja morskom vodom

Posebnosti koje moramo uzeti u obzir kod cjevovoda akvarija

• redundancija odvoda: najmanje dva odvoda (glavni + sigurnosni)
• tišina rada: herbie ili bean-animal sustavi najtiši su oblici odvoda
• ograničena upotreba nepovratnih ventila: jer se mogu zaglaviti zbog soli ili puževa
• dodatni priključci za UV, reaktore, chiller ili buduće nadogradnje
• fleksibilne cijevi na povratnoj liniji smanjuju vibracije pumpe
• obojeni PVC je pregledniji za održavanje (npr. plava povratna, crvena odvodna linija)
• skimmer kao dio filtracije: iako nije dio cjevnog sustava, ključni je element filtracije i za njega smo već pripremili poseban članak

Zaključak
Cjevni sustav jedan je od najvažnijih, ali često i najmanje promišljenih dijelova reef akvarija. Dobro izveden cjevovod je tih, siguran, jednostavan za održavanje i spreman za buduće nadogradnje. Loše planiran cjevovod uzrokuje buku, nestabilne razine, poremećaje u protoku, probleme s ATO sustavom, a u najgorem slučaju – poplave. 

Pažljiv odabir materijala, pravilno dimenzioniranje, korištenje 45° koljena, dovoljno ventila i holendera te temeljito testiranje sustava ključni su elementi uspješnog akvarija bez nepotrebnih problema.

_{**Sadržaj je izvorno na slovenskom jeziku, a trudili smo se osigurati što kvalitetniji prijevod. Unatoč pažljivoj provjeri, moguće su manje pogreške.}